RAK DOJKE: U EVROPI SVAKIH ŠEST MINUTA UMRE JEDNA ŽENA. KAKO PREVENIRATI I LIJEČITI OVU BOLEST

Donosimo 10 najvažnijih savjeta za prevenirati rak dojke i smanjivanju rizika na minimum. Iako je ta opaka bolest u visokom postoku izlječiva, jedini lijek protiv nje je pravovremeno otkrivanje i uklanjanje rizičnih faktora. Najvažnije je znati da je rak dojke izlječiv u 99 posto slučajeva, uz uslov da se otkrije na vrijeme!

Broj oboljelih od raka dojke raste, i u svijetu, i u BiH. On je na prvom mjestu među svim malignim bolestima od kojih obolijevaju žene. Prema posljednjim statistikama, u Europi svake dvije minute jedna žena oboli od raka dojke, a svakih šest minuta jedna žena umre.

Iako je ta opaka bolest u visokom postoku izlječiva, jedini lijek protiv nje je pravovremeno otkrivanje i uklanjanje rizičnih faktora. Prevencija podrazumijeva pozivanje žena koje su u rizičnoj grupi na mamografiju i educiranje djevojaka o važnosti pregleda te stvaranje specijaliziranih centara s multidisciplinarnim pristupom.

1. Redovni ginekološki pregledi

Djevojke bi uz liječnika porodične medicine i stomatologa trebale odabrati svog ginekologa čim postanu spolno aktivne. Zamolite za pomoć majku, stariju sestru, prijateljicu ili se jednostavno javite u neko savjetovalište za mlade ili porodicu  i diskretno potražite savjet.

Ti liječnici su ključni partneri tokom cijelog života. Sve žene jednom godišnje trebaju odlaziti na pregled ginekologu te napraviti Papa-test i klinički pregled dojki. Na osnovu pregleda dobivaju se upute za daljnje praćenje.

2. Obavezan ultrazvuk dojki do 25., mamografija sa 40

Svaka žena bi trebala prvi ultrazvuk dojki napraviti do 25. godine i prvu mamografiju oko 40. godine. Od mamografije nećete dobiti rak.

Negativni učinci povezani s mamografskim skriningom odnose se na mogućnost dobivanja lažno pozitivnog nalaza. Suspektan nalaz zahtijeva dodatnu obradu i direktan je izvor stresa za ženu dok se ne isključi postojanje bolesti. Ipak, korist od pregleda je mnogo veća od, uslovno rečeno, štete na nivou pojedine žene kao i na nivou populacije.

Kod planiranja trudnoće, odnosno kod potvrde trudnoće, obavezno bi trebalo napraviti klinički pregled dojki i UZV. UZV dojki kod potvrde trudnoće treba biti zlatni standard. Nažalost djevojke i mlade žene uglavnom smatraju da su premlade i da o preventivnim pregledima trebaju razmišljati tek u četrdesetim i pedesetim godinama. Istina je da je veći broj oboljelih u starijim dobnim grupama, ali sve je više i mlađih žena među oboljelima.

3. Naučite raditi samopregled

Samopregled nije zamjena za dijagnostički pregled, ali je važan jer redovno pratite dojke i možete uočiti promjene. Najbitnije je da ćete tako razviti i provoditi brigu o zdravlju dojki. Preispitajte eventualno postojanje bolesti dojke u prvom koljenu u porodici  i ako je bilo raka dojke u užoj porodici, kontrole moraju početi u dobi deset godina prije dobi u kojoj je oboljela npr. majka ili baka.

U ocjeni rizika za razvoj raka dojke i planiranju kalendara preventivnih pregleda potrebno se konzultovati se s ljekarom. Uz poznatije rizične faktore za razvoj raka dojke kao što je postojanje bolesti u prvom koljenu ili ranije liječenje raka dojke, novija istraživanja pokazuju da su važni faktori stres i rad u smjenama.

4. Dijagnostika dojke za jedan dan

U slučaju suspektnog nalaza nikako ne treba paničiti jer nalaz može biti lažno pozitivan ili se pokaže da je riječ o promjenama koje nisu rak i samo ih treba pratiti. Žene sa suspektnim nalazom mogu veoma brzo za jedan dan obaviti sve sve pretrage koje su potrebne da se isključi sumnja na rak, odnosno postavi pouzdana dijagnoza.

5. Kalendar pregleda

Ne čekajte Novu godinu da biste donijeli neke odluke. Učinite to sad. U dogovoru s liječnikom napravite svoj kalendar preventivnih pregleda i pokažite da ste osviještena i odgovorna žena. Svaka jedanaesta žena može oboljeti od raka dojke! Ne znamo kad i tko će se razboljeti, a ko neće, ali danas znamo koji su rizični faktori i koje su mogućnosti zaštite i prevencije. Na neke rizične faktore ne možete utjecati, ali na mnoge možete. Preispitajte svoj stil života i ishrane i štetne navike zamijenite zdravima.

POPULARNO:  Kakve kreme koristiti u 20-im, 30-im, 40-im?

Obavljajte redovite kontrole prema preporuci liječnika ovisno o rizičnim faktorima, održavajte primjerenu tjelesnu težinu, pravilno se hranite, nemojte pušiti, promišljeno konzumirajte alkohol (samo iznimno ili apstinirajte), redovito vježbajte.

Ako vam je preporučena hormonalna nadomjesna terapija, dobro se informirajte je li to najbolje rješenje za vas. Naučite raditi samopregled dojke i činite to redovno, jednom mjesečno, poslije 20. godine.

6. Rizični faktori

Posebnu brigu o zdravlju dojki moraju voditi žene koje podliježu rizičnim faktorima, a to su : ranije liječenje raka dojke, dob, dijagnoza raka dojke kod majke, sestre ili bake, rana menarha i kasna menopauza, pretilost tijekom života i u postmenopauzi, nerađanje, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje, neumjereno konzumiranje alkohola, oralni kontraceptivi i hormonalna nadomjesna terapija, neprilagođena prehrana. Ako ste ranije liječeni od raka dojke ili je liječenje u tijeku, budite posvećeni svome liječenju i ne dopustite da vam bolest kontrolira sve segmente života.

7. Živite zdravo

Preuzmite dio odgovornosti za vlastiti stil života i zdravlje, odbacite neodgovorna ponašanja, izbacite ili minimalizirajte štetne navike i – činite to sami, u paru ili kao cijela obitelj, ali postupno, dosljedno i uporno. U jednom će vam trenutku vaše nove aktivnosti i navike postati izvor zadovoljstva, a vi ćete biti ponosni na sebe. Najvrednije je to što ćete živjeti zdravije i svojoj djeci pomoći u razvoju zdravijeg životnog stila.

8. Pazite na tjelesnu težinu

Postizanje i održavanje tjelesne mase tokom cijelog života u skladu s dobi

izbjegavajte prekomjernu tjelesnu masu u bilo kojem životnom periodu

u slučaju debljine savjetujte se pravilna ishrana koja će omogućiti smanjenje tjelesne mase, gubitak od nekoliko kilograma ima utjecaj na zdravlje i motivira za daljnje pridržavanje pravilnog sistema ishrane

izbjegavajte neprovjerene i dugoročno neučinkovite dijete

potičite redovnu tjelesnu aktivnost

izbjegavajte visokokaloričnu hranu i zaslađene napitke kao ključnu strategiju u održavanju zdrave tjelesne mase.

9. Važna je tjelovježba

Usvojite aktivan način života:

Odrasle osobe trebaju se barem 150 minuta sedmično baviti umjerenom ili 75 minuta intenzivnom tjelesnom aktivnošću; kod djece bi to trebalo biti jedan sat tjelesne aktivnosti svaki dan, najmanje tri dana u sedmici.

Ograničite sjedilačke navike – sjedenje, izležavanje, gledanje TV-a te ostale načine zabave koji su statični i najčešće uključuju i dodatno konzumiranje nepotrebnih grickalica.

10. Hranite se zdravo

Birajte kvalitetnu hranu, a obroke zasnivajte na namirnicama biljnog porijekla

ograničite unos mesnih prerađevina i crvenog mesa, povećajte unos ribe

jedite voće i povrće svaki dan

izaberite cjelovite žitarice umjesto rafiniranih ugljikohidrata

pijte dovoljno vode

provjeravajte sastav proizvoda

ograničite konzumaciju alkoholnih pića

> izbjegavajte stres, a ako je on dio vaše svakodnevice, nađite najbolji način za opuštanje.

Na što bi još trebalo pripaziti?

Nemojte vlastiti pesimizam, strahove i sumnje u tok i ishod liječenja prenositi bolesnoj osobi (rečenice poput “Možda se dogodi čudo”, “Nada ipak postoji”, “To je zaista opasno”, “Ne znam šta bih ti rekla, toliko puno ljudi umire od raka”…). NASTAVAK NA STRANI 2