Bazga se još iz doba Hipokrata smatra ljekovitom biljkom, a njena svojstva će pomoći u liječenju upala, probavnih tegoba, reumatoidnih oboljenja i astme, potiče znojenje i čisti organizam od toksina.
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna i crvena bazga, a na našim se prostorima najčešće koristi crna – Sambucus nigra.
Ljekovita svojstva bazge
Bazga ima diuretička, laksativna i protuupalna svojstva. Grčki liječnici koristili su bazgu kao diuretik, kod ženskih bolesti, ali i kod nečiste kože. Od srednjeg vijeka bazgina se ljekovita svojstva koriste za poticanje znojenja i olakšavanje iskašljavanja.
U ljekovite svrhe koriste se svi dijelovi bazge: cvijet, lišće, bobice, kora i korijen.
Vrući čaj od cvijeta bazge koristan je kod prehlade, gripe, sinusitisa, upale krajnika, upale grla, reumatoidnih oboljenja i astme, potiče znojenje i čisti organizam od toksina.
Čaj od lišća koristi se kod nečiste kože, pospješuje izlučivanje mokraće. Čaj od lišća i kore djeluje laksativno. Od korijena i kore bazge radi se mast protiv ekcema i psorijaze.
Bobice su bogate antioksidansima, uz obilje C vitamina sadrže i B1, B6 te E vitamina.
Može li bazga naštetiti zdravlju?
Korijen, list, stabljika i nezreli plod sadrže cijanogene glikozide, kako bi se izbjeglo trovanje bitna je pravilna upotreba.
Zanimljivo je da novija istraživanja pokazuju da bi cijanogeni glikozidi u budućnosti mogli imati važnu ulogu u terapiji malignih oboljenja.
Zreli plod i cvijet sigurni su za upotrebu. Ipak, konzumacija većih količina nedovoljno kuhanih bobica može izaziva mučninu. Lišće bazge bere se tek kad je potpuno razvijeno.
Kora bazge sabire se s debljih grana u proljeće, a upotrebljava se njen srednji, zeleni sloj. O sigurnosti upotrebe u trudnoći i laktaciji ne postoji dovoljno podataka.
Pripremite sok i čaj od bazge
Sirup od cvjetova bazge vrlo je popularan i često se priprema u našim domaćinstvima.
Potrebni sastojci:
- cvijet bazge (ubran za suhog vremena, daleko od prometnica),
- šećer,
- limun te limunska ili askorbinska kiselina
Recepture su uglavnom vrlo slične: 10 cvjetova bazge potopimo u 1 l vode i ostavimo da stoji 24 sata. Drugi dan procijedimo i dodamo 1 kg šećera i miješamo dok se ne otopi. Sirupu dodamo sok od 2 nešpricana limuna, ulijemo u sterilizirane boce i dobro zatvorimo.
Pozitivna strana sirupa je što nema umjetnih boja niti dodanih aditiva , ali ima značajnu količinu šećera i ne preporučuje se svakodnevna konzumacija.
Bolja varijanta je umjesto sirupa napraviti sok gdje se umjesto šećera dodaje stevija. Treba imati na umu da je takav sok potrebno brzo potrošiti.
Slično kao kod cvjetova, od bobica bazge može se raditi sirup uz dodatak šećera i vode, ili visokovrijedan matični sok dobiven tiještenjem. Sok od bobica bazge bogat je antioksidansima, vitaminima i mineralima.
S obzirom na to da se ne preporučuje konzumirati sirove bobice potrebno ih je prokuhati 10 tak minuta prije tiještenja. Preporuka je konzumirati 30mL čistog soka ili razrijeđenog s vodom.
Čaj (infuz) od osušenih cvjetova bazge priprema se tako da se od 5 g cvijeta prelije s 250 mL vruće vode, zatim se ostavi da odstoji 15 minuta i procijedi. Konzumira se tridesetak minuta prije jela, nekoliko puta na dan.
Čaj (dekokt) od bobica se priprema tako da 10-15g suhih bobica kuhamo u pola litre vode 10 minuta, ostavimo da odstoji 10 minuta i procijedimo. Dodamo sok limuna, po želji zasladimo i pijemo tijekom dana. Ovaj čaj može djelovati blago laksativno.
Osim sokova, sirupa te čajeva, od bazge možemo pripremiti marmeladu, pekmez, liker kao i vino, a popularno je i pohanje cvjetova.
Prilikom konzumiranja proizvoda od bazge potrebno je obratiti pažnju na udio šećera jer razni sokovi, sirupi i pekmezi često sadrže velike količine dodanog šećera.
Preuzeto sa večernji.hr