SASTOJCI:
250 g maslaca
250 g brašna
125 g šećera u prahu
150 g ribanih lješnjaka (ili badema)
2 žlice krušnih mrvica
1 jaje
1 žumanjak
dovoljno cimeta u prahu
prstohvat klinčića u prahu
prstohvat soli
naribana korica limuna ili sok od limuna
oblatne po želji
jaje i marmelada od ribizle za premaz
maslac za kalup, listići badema po želji
PRIPREMA:
Brašno na radnoj površini formirati u hrpicu, maslac narezati na komadiće i prstima ujediniti s brašnom.
Dodati šećer u prahu, orašaste plodove, krušne mrvice, jaje i žumanjak. Posuti s dosta cimeta, malo klinčića i prstohvatom soli te dodati koricu ili sok limuna.
Brzo oblikovati kuglu prhkog tijesta, omotati folijom i ca. 30 minuta ostaviti hladiti.
Zagrijati pećnicu na 180° C i maslacem namastiti lim serdnje veličine.
Sada pritisnite malo više od polovice tijesta stisnutom šakom na dno kalupa. Ostatak tijesta formirajte u više malih valjaka (za rešetke) i jedan deblji valjak (za rub).
Dno tijesta po želji obložiti oblatnama (možete izostaviti) i premazati glatko izmiješanom marmeladom, pritom ostaviti 1 cm od ruba suho.
Staviti deblji valjak na suhi dio tijesta i lagano pritisnite. Tanje valjke posložiti u obliku rešetke. Po želji posuti listićima badema.
Tijesto premazati izrađenim jajetom i peći u zagrijanoj pećnici 50-60 minuta. Izvaditi tortu, ostaviti da se ohladi i najbolje jedan dan ostaviti zamotanu u foliji.
Prema drugim receptima Linzer torta se priprema od mekšeg tijesta i rešetke se oblikuju pomoću slastičarske vrećice.
Tipp:
Onaj tko se zaputi u potragu za pravim porijeklom Linzer torte, zaglavit će između Egipta, Verone i Milwaukeea u američkoj saveznoj državi Wisconsin. Makar i mišlju. Dokazano najstariji recept za torte na svijetu koji je zapisala grofica u Veroni, danas se nalazi u biblioteci zaklade Admont, a u 19. se stoljeću čak proslavio u Americi. No, bez slastičara Johanna Konrada Vogela koji je 1822. doselio u Linz i od poznatog punjenja „Linzer Masse“ načinio tortu u velikom stilu (inače je torta u sličnom obliku bila poznata još u Starom Egiptu), ova slatka legenda ne bi bila ono što je danas: kulinarski žig gornjoaustrijskog glavnog grada.
Izvor: Austria-info