JESTE LI ZNALI PRIČU O SOMUNU
Izvor: Social
Somun (lepina ili lepinja) je vrsta peciva bosanske kuhinje od bijelog brašna okruglog oblika, prečnika oko 20 cm i debljine oko 1 cm. Naziv za somun kao pecivo je karakterističan za Sarajevo, dok se izraz somun u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i drugih zemalja bivše Jugoslavije koristi za vrstu hljeba duguljastog izduženog oblika. Somun se služi uz ćevape, suđukice, pljeskavice, ili uz neko drugo tradicionalno jelo bosanske kuhinje.
Čest sinonim za somun, je lepinja, mada se zbog oblika, ali i recepture značajno razlikuje od somuna.
Kako je nastao somun:
Kada je Gazi Husrev-beg došao u Sarajevo 1521. godine, naredio je izgradnju objekta kako bi putnici namjernici tu mogli spavati, kao i izgradnju narodne kuhinje kako bi se mogli hraniti.
Kuhinja je bila tako dobro opremljena da su u njoj, privučeni ukusnim jelima, osim siromaha i putnika, počeli jesti i pripadnici viših staleža, pa je čak i sam Gazi Husrev-beg tu često uživao u domaćim specijalitetima.
– Somun je prvi napravio Gazi Husrev-begov intendant (glavna osoba zadužena za opskrbu vojske).
Gazija je svog intendanta zadužio da za potrebe kuhinje napravi posebno pecivo koje će biti ukusno, jednostavno, te brzo napravljeno. Intendant je iskoristio turski recept uz blago prilagođavanje.
Navodno je Gazi Husrev-begov intendant bio turskog porijekla, a prezivao se Somun, po kojem je ovo popularno sarajevsko pecivo i dobilo ime.
Intendant koji ga je napravio, osmislio je i zanimljivu šaru na somunu.
Ne zna se tačno zbog čega, ali u tradiciji pravljenja somuna od tada do danas običaj je da ga prave muškarci.
Somun se peče manje od dva minuta na 500°C u peći na drva, koje mu daje poseban šmek.
Iako je somun prvobitno napravljen za siromašne i putnike namjernike, on je ubrzo postao univerzalno, poznato pecivo.
Otad je somun poznat kao sarajevski specijalitet, bez kojeg je praktično nemoguće zamisliti neka tradicionalna bosanska jela.
Izvor: DobraKuhinja