Skip to content

NORDIJSKA DIJETA: SNIŽAVA KRVNI PRITISAK, KILOGRAMI SE TOPE, A NE VRAĆAJU SE

    Podijelite sa prijateljima

    Sigurni smo da su vas već izbombardovali naslovima tipa “Nordijska dijeta: smršajte XY kilograma za sedam dana!” ili “Nordijska dijeta je najzdravija ishrana na svetu”.

    Ne očekujte keksiće sa đumbirom i Ikea ćuftice ili bombone. Radi se o zdravom planu ishrane koji se zasniva na voću i povrću, žitaricama celog zrna, po mogućstvu hrani organskog porekla. 

    U nekim aspektima ova ishrana podseća na paleo zato što prednost daje što prirodnijim i kompletnijim namirnicama ali se od paleo razlikuje po tome što veći akcenat stavlja na hranu biljnog porekla, te ribu i morske plodove kao većinski izvor proteina od mesa.

    Dakle, osim toga koju vrstu namirnica konzumirate, trebalo bi da se koncentrišete na to da budu što prirodnije gajene. 

    Na primer, divlji losos umesto gajenog, jaja iz slobodnog uzgoja (i ne preterivati sa količinom), bobičasto voće uzbrano u divljini, a ne gajeno – lista je duga ali nije komplikovana.

    Zbog čega je ovo posebno važno?

    Ovakva hrana po pravilu ima daleko veću hranljivu vrednost, jači ukus i – kada kupujete lokalno – svežija je. Ostale namrnice koje se često ponavljaju u nordijskoj dijeti jesu ovas, korenasto povrće, jogurt, ulje repice i mahunarke, kao i morska riba poput skuše.

    Jasno je da ovakva ishrana ima mnoge pozitivne efekte na zdravlje: mnoge studije ukazuju na to da snižava krvni pritisak i pomaže optimalno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema.

    Ako vas zanima da li ćete nordijskom dijetom izgubiti suvišne kilograme odgovor je da, hoćete, ali ne preko noći (uprkos naslovima koji vam obećavaju kule i gradove) zato što, jednostavno rečeno, ovaj način ishrane daje rezultate do kojih se postepeno stiže ali koji zato i dugo traju. Radi se o načinu života, a ne o nekakvoj opskurnoj dijeti koja traje desetak dana.

    Iako smo je mi koji živimo van severne Evrope otkrili pre desetak godina, ova ishrana je zapravo veoma stara – baš kao i mediteranska. Ljudi iz skandinavskih zemalja jedu na ovaj način vekovima ali je koncept kao takav dobio svoj zvaničan oblik, ime (i reklamu) tek oko 2010. godine.

    POPULARNO:  DA VAM BALKON ILI BAŠTA IZGLEDAJU KAO RAJSKO OSTRVO: JASMIN MIRIŠE KAO SAN, A USPIJEVA BAŠ SVIMA

    Danas se nordijska kuhinja i zvanično smatra velnes kuhinjom. Ipak, ukoliko kupite neku od knjiga kao što su “The Nordic Cookbook” Magnusa Nilssona (za koju se šuška da je bila na tajnoj listi poklona koje su Hari i Megan tražili za venčanje) ili poznatog izdanja “The Nordic Way”, primetićete da su mnoge namirnice kod nas teške za nabaviti.

    Ne dozvolite da vas ovo obeshrabri, cela poenta nordijske ishrane jeste da ona bude što prirodnija i lokalnija, što znači da nema potrebe da uvijate skandinavske bobice kako biste je se pridržavali – dovoljno je, čak i poželjno, da koristite ono bobičasto voće koje je autohtono kod nas. Prilagodite jelovnik svojim uslovima i držite se nekih glavnih smernica: smanjite količinu prerađene hrane, bazirajte veći deo hrane na namirnicama biljnog porekla, a kada su životinjski protieni u pitanju, smanjite unos svinjetine i govedine, a povećajte unos ribe, teletine, piletine i nekih vrsta divljači.

    Kao prvu pomoć, donosimo vam listu namirnica kojima možete zameniti one do kojih ne možete da dođete:

    • srnetina – junetina je najbolja zamena (srnetina ima oko 125 kcal, junetina nešto manje od 150 kcal).
    • lingon bobice – brusnice
    • sveža riba – ako imate problema sa nabavkom probajte konzerviranu haringom (iscedite ulje pre upotrebe ukoliko je marinirana u ulju)
    • danski raženi hleb – hleb od semenki i integralnih žitarica
    • iglice četinara – ruzmarin i/ili timijan
    • anis – kim i komorač
    • liker od zove – sirup od zove

    Osvestite način na koji vaša ishrana utiče na vašu okolinu i vas same, kao njen deo. Ovo je, složićete se, sasvim dovoljan korak ka zdravlju za svakog od nas.

    Izvor: Stil