Nije na odmet pripremiti se za sve ishode, a priprema hrane i ostalih potrepština za hitne slučajeve mogla bi vam uštedjeti novac (i spasiti život, zlu ne trebalo). Imati plan prije nego što se dogodi vanredan slučaj može pomoći da se on lakše prebrodi.
Pripremanje zaliha hrane i potrepština za hitne situacije zahtijeva pažljivo i razumno planiranje. Ako spremite hrpu hrane koju inače ne biste nikada jeli, onda je to vjerojatno gubitak novca i vremena. Stvaranje zaliha treba se obavljati kada nema hitnog slučaja i dobro je kupovati malo po malo.
Vanredna stanja nisu nešto što se često događa, ali su moguća. Ako se hitan slučaj dogodi, onda je često prekasno doći do trgovina, koje možda neće ni raditi ili će već biti prazne. Imati plan prije no što se dogodi izvanredan slučaj može pomoći da se on lakše prebrodi, piše Atma.hr.
Dakle, stvaranje zaliha treba se obavljati kada nema hitnog slučaja i dobro je kupovati malo po malo.
Prvo trebate znati gdje biste sve te zalihe spremili. Imate li uopće mogućnosti za to? I treba voditi računa o tome da se nepokvarljiva hrana mora čuvati na sobnoj temperaturi, odnosno bez ekstremnih temperaturnih oscilacija. Osim toga treba biti zaštićena od vode i insekata.
Nedovršeni podrumi i tavani ili prostorije u kojima se ne može održavati i regulirati temperatura nisu dobra mjesta za pohranjivanje namirnica. Odredite mjesto koje ispunjava sve uvjete za pohranu hrane.
Tekućina
Najveća opasnost je dehidracija. Broj jedan u pripremi je – voda. I to minimalno dvije litre po osobi dnevno. To se odnosi, kažu stručnjaci, samo na vodu za piće, no treba razmišljati i na vodu koju treba uskladištiti za pranje i osobnu higijenu.
Na tu količinu od 2 – 2 i po litre vode dnevno po osobi, dodaju se sokovi po želji, dobro je imati vitaminskih napitaka u prahu.
Dakle, imajte veće količine flaširane vode (ne držati na suncu!), filteri za vodu…
Hrana
Što se tiče količine hrane, svaka porodica individualna je za sebe. Jedna tročlana porodica može pojesti u sedmici dana koliko druga u tri. Ali, treba razmišljati o dovoljnom unosu – 2.000 kalorija preporučeni je prosječni dnevni unos za odraslu osobu.
Riža
Bijela riža u posudi bez zraka trajat će između 25 i 30 godina, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede i američkoj Upravi za hranu i lijekove.
Naime, jedno istraživanje pokazalo je da riža spakirana u plastičnu kutiju ili staklenu teglu ni poslije tri desetljeća stajanja neće izgubiti aromu niti nutritivnu vrijednost. To vrijedi za sve tipove osim za smeđu rižu koja je zbog većeg udjela ulja sklonija kvarenju. Jedino na što morate jako paziti kod skladištenja riže je da ju čuvate od insekata.
Med
Med je jedna od rijetkih namirnica koja nema rok trajanja. Može trajati vječno, uglavnom zbog činjenice da se sastoji od šećera i ima vrlo malo vlage, što otežava bakterijama ili mikroorganizmima da prežive u njemu. Može se dogoditi da se med počne kristalizirati, ali u tom slučaju zagrijavanjem ga možete vratiti u prvobitno stanje.
Kikiriki maslac
Maslac od kikirikija može se čuvati minimum tri do pet godina, mada je na etiketi naznačeno manje. Visoka količina masti i vitamina E “spriječava oksidaciju i produžava rok trajanja”, kaže Richard Folks, viši znanstvenik na Institutu za istraživanje hrane s Univerziteta u New Yorku. Čak i ako istekne rok trajanja i kikiriki maslac promijeni okus, neće štetiti ako ga pojedete.
Orašasti plodovi i sjemenke
Orašaste plodovi i sjemenke trebate čuvati na hladnom i tamnom mjestu, a tako će potrajati do godine dana, a ako ih zamrznete mogu potrajati i do dvije godine.
Suhe mahunarke
Suhe mahunarke (grah, slanutak, leća) također imaju dug rok trajanja. Grah, slanutak i leća mogu trajati neograničeno dugo ako stoje hermetički zatvoreni u staklenoj posudi, a konzervirani grah također može trajati godinama ako se čuva na hladnom i suhom mjestu. Nije loše imati i dehidrirane sojine komadiće, odreske i ljuspice.
Povrće i voće
Jabuke koje se čuvaju u posudi s voćem na sobnoj temperaturi obično će trajati pet do sedam dana, no ako se čuvaju na vlažnom mjestu pri temperaturi od -1° C do -4° C, mogu ostati svježi šest mjeseci. Još jedan poznati svestrani dugotrajni proizvod je krumpir, koji se skladišti na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
NASTAVAK NA STRANI 2…